Srbija kao primer uspešnog biotehnološkog ekosistema

Biotehnologija transformiše zdravstveni sektor kroz inovativne primene koje su prakse poput genetskog testiranja, tretmana lekovima i rasta veštačkog tkiva učinile realnošću.

Pokazalo se da njihova pragmatična priroda i brzo napredovanje povećavaju efikasnost, smanjuju greške i postižu dobar rezultat u reprodukciji zdravstvenih rešenja. Danas se predviđa da će tržište biotehnologije porasti 8,7 odsto između 2023. i 2030. godine, pre svega u oblasti biofarme.

Biotehnologija će potpuno promeniti ljudsko zdravlje. Korišćenjem genetike, ona može da smanji stopu zaraznih bolesti kroz nove tretmane, personalizuje medicinu i stvori preciznije alate za otkrivanje bolesti. Na primer, ove godine, mikrobiološka imunoterapijska kompanija Prokarium prikupila je 30 miliona $ u pokušaju da razvije novu terapiju za rak bešike. U međuvremenu, Twentyeight Health je prikupio 8,3 miliona $ kako bi ponudio virtuelnu negu medicinski potcenjenim grupama.

Međutim, postoje mnoge regulatorne prepreke, od finansiranja do etike, u ovoj oblasti.

Uspešan ekosistem

Vlada igra aktivnu ulogu u uspostavljanju uspešnog ekosistema kroz investicije i politiku. Neke ambiciozne zemlje povećavaju investicije u nauci, što će pomoći da se podstaknu nova biotehnološka otkrića i razvoj kapaciteta i veština na tom polju. Na primer, prema istraživanju Centra za četvrtu industrijsku revoluciju Srbije, sledeće zemlje su podigle investicije u nauci:

  • Južna Koreja – 4.3%
  • Japan – 3.4%
  • Finska – 3.2%
  • Švajcarska – 3.2%
  • Austrija – 3.1%
  • Nemačka – 2.9%
  • SAD – 2.7%
  • Slovenija – 2.4%
  • Francuska – 2.3%

Međutim, mnoge zajedničke barijere i dalje koče napredak biotehnologije. To podrazumeva obim potrebnih sredstava, dostupnost opreme za sekvenciranje i nedostatak IT resursa za skladištenje podataka i ljudski kapital, što apsorbuju resurse zemalja i smanjuju pozitivan uticaj biotehnologije.

Kako države mogu da prevaziđu prepreke u biotehnologiji?

U Evropi, Srbija je dobar primer zemlje koja primenjuje sveobuvhatan pristup biotehnologiji, sarađujući sa liderima iz biznisa, akademije i civilnog društva na stvaranju održive sredine u kojoj saradnja pokreće promene.

Na tom putu, ključni akteri biotehnologije u Srbiji su se susreli sa određenim izazovima, uključujući potrebu za sekvenciranjem platformi, skladišnih kapaciteta i sistema za genomsku obradu podataka. Da bi unapredila razvoj lokalnog biotehnološkom ekosistemu, Vlada Republike Srbije je primenila sledeće strategije iz kojih druge zemlje mogu da uče.

1. Izgradnja jakog regulatornog sistema

Visoki nivoi regulative ne potkopavaju eksperimente, oni uspostavljaju transparentnu, naučno-zasnovanu zaštitu fokusiranu na rizik i podržavaju odgovoran razvoj. Zato je C4IR Srbija aktivno u konsultaciji sa stručnjacima u oblasti regulative i naučnicima kako bi izradio predloge propisa koji bi olakšali primenu biotehnologije uz istovremeno zaštitu i poštovanje prava građana.

2. Podsticanje inovacija i istraživanja

Ubrzavanje razvoja novih proizvoda i tehnologija znači biti otvoren za nove ideje i okruženja. Na primer, Vlada Srbije je uspostavila Nacionalnu platformu za veštačku inteligenciju sa ciljem da se koristi za čuvanje ključnih podataka naučnih istraživanja. Potom je osnovan Centar za sekvenciranje genoma i bioinformatiku za primenu ‘4P’ medicine (prediktivne, preventivne, personalizovane i participativne) i dalji razvoj biomedicine i biotehnologije primenom najsavremenijih alata molekularne biologije i informacionih tehnologija.

3. Obezbeđivanje finansijskih sredstava i podsticaja za dalji rast industrije

Rastući nivo ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u biotehnologiji podržava završne faze kliničkih pajplajna, koji će ostati ključni pokretači za globalnu bio-farmaceutsku industriju vrednu 1,4 triliona dolara. Srbija ulaže u BIO4 kampus i sredstva za promociju domaćih startapova koji su privukli pažnju mnogih globalnih inovatora.

4. Edukacija i obuka kadrova

Industrija biotehnologije zapošljava preko 1,9 miliona ljudi na globalnom nivou i konstantno se razvija. Kadrovima se moraju obezbediti veštine i znanja da bi uspeli u tako dinamičnom okruženju. U okviru državne delegacije, C4IR Srbija je sprovela studijsku posetu Velikoj Britaniji kako bi se sastala sa brojnim naučnicima i lekarima kako bi razmenili znanja i izgradili partnerstvo.

5. Razvoj IT infrastrukture

Prikupljanje, obrada i analiza ogromne količine podataka zahtevaju višestruke procese. Da bi stvorila povoljne uslove za istraživanje, pilote i rešenja za skaliranje, C4IR Srbija osniva registar genetskih i biomedicinskih podataka kako bi obezbedila efikasno i bezbedno skladištenje genetskih i zdravstvenih podataka i njegovu upotrebu u istraživanju i razvoju.

Autorka teksta: Valeria D’Amico, C4IR mrežа, Svetski ekonomski forum. Izvor: OVDE.

© Centar za četvrtu industrijsku revoluciju.